„Saznajte kritične stvari o održavanju mreže o kojima se malo govori, a mogu firmu skupo koštati“
Često se u praksi srećemo sa načinom razmišljanja koji nije uvek produktivan i dobar po kompaniju korisnika. Ovim vodičem smo pokušali da deo tog iskustva podelimo sa širom javnošu. Naročito zato što se o ovim temama retko priča...
Proverite da li su i vaša iskustva slična!
Server u firmi, server u cloud-u, desktop računar kao server ili nešto drugo? Ovo su neke od najčešćih dilema u firmama sa kojima razgovaramo. Opcija ima mnogo, a pravu odluku nije lako doneti, naročito ako ne poznajete problematiku. Šta je onda optimalno rešenje za mali biznis?
Počnimo od početka. Ovim blog postom pokušaćemo da ukratko objasnimo šta je za koju firmu najbolje i na koji način firma može ostvariti i uštede i, još važnije, iskoristiti prednosti svake od ovih varijanti.
Serveri su računari koji imaju specifičnu ulogu ili uloge. Ove uloge mogu biti razne: od jednostavne razmene fajlova, preko servera za email komunikaciju i servera baza podataka (poslovnih ili bilo kojih drugih) pa sve do web servera.
Naravno, serveri mogu da rade i druge stvari, a ovo su najčešći primeri korišćenja servera u poslovnom okruženju. Web serveri su odavno van firme (najčešće kod hosting kompanije kod koje firma ima veb sajt). Email serveri su često takođe van firme – često kod iste hosting kompanije kod koje firma ima i veb sajt, ali se sreću u praksi i email serveri unutar kompanije, mada kod malih preduzeća to je zaista ređi slučaj i to se može najčešće sresti kod većih kompanija.
To nas ostavlja na dve najčešće namene servera u kompanijama:
Kada govorimo o serverima, najčešće u firmama vidimo neki od sledećih scenarija:
Običan desktop računar sa desktop operativnim sistemom na kom se obavljaju svakodnevni poslovi. Dakle, operativni dnevni rad na računaru koji je u isto vreme i server za fajlove ili poslovne aplikacije. Bez ulaženja u detalje, reći ćemo samo ovo: ovo je ubedljivo najgora varijanta i treba je izbegavati u širokom luku. Razlog je jednostavan, desktop operativni sistemi koji se najčešće mogu naći na takvim mašinama su optimizovani tako da prednost daju aplikacijama, a ne pozadinskim procesima koji se stalno dešavaju kada takav računar „glumi“ server.
I eto usporenja, „zaglavljivanja“, „kočenja“ i sličnih lepota za sve ostale mrežne korisnike poslovne aplikacije za koju je ovaj računar server. Ne kažemo da ovo nije moguće, ali skrećemo pažnju da je takva varijanta na granici upotrebljivog. Naravno, ako imate dva-tri računara u mreži i obavljate samo osnovne stvari (npr. razmena fajlova), onda ovo verovatno nije problem, ali za sve preko toga ovakav rad je pravi mučenje. Što bi naš narod rekao: been there done that 🙂
Hardverski jači ili žargonski „nabudženi“ desktop računar sa desktop operativnim sistemom na kom se ne radi operativno, već služi samo kao server. Ovo je bolja varijanta od prethodno opisane, ali problem pravi i dalje desktop operativni sistem. Često u firmama srećemo ovu varijantu. Dakle, kupi se hardverski jak desktop računar i on onda glumi server za poslovnu aplikaciju i za fajlove. Opet, ne kažemo da je ovo nemoguće, u praksi smo se sretali sa dosta ovakvih „servera“ ali kao što smo pomenuli problem pravi desktop operativni sistem. Kao i prethodnom slučaju operativni sistem će davati prednost tzv. front-end servisima, koji rade čak iako niko ne radi na serveru, a to svakako u određenom procentu utiče na performanse.
Izbegavati, ako je ikako moguće bilo koje desktop operativne sisteme na serverima, jer postoje poslovne aplikacije koje čak ni ne mogu da se instaliraju na desktop operativne sisteme, ili i ako se instaliraju, rade veoma „kljakavo“.
Desktop računari kao serveri ili pravi serveri? U čemu je štos? Click To TweetPored desktop računara koji izigravaju servere, dosta kompanija se odlučuje za namenske servere koji obavljaju određenu funkciju i ta funkcija je najčešće razmena fajlova ili opsluživanje baze podataka za poslovni program koji se koristi u firmi.
Za razmenu fajlova se često koriste NAS (Network Attached Storage). Ovi uređaji predstavljaju mini računar sa namenskim operativnim sistemom koji omogućava raznorazne stvari, a najčešće se zasniva na nekoj varijanti linux operativnog sistema otvorenog koda, ali prilagođenog specifičnostima hardvera proizvođača. NAS uređaji koji se mogu kupiti na našem tržištu se kreću od stotinak (za modele sa dva hard diska) do nekoliko stotina evra (za modele sa 4 i više diskova). Važno je napomenuti da za ove uređaji morate kupiti diskove posebno i da na ove cene, a u zavisnosti od kapaciteta, brzine i modela diskova morate dodati još X (broj diskova) puta cena diska. Ne plaćate operativni sistem, jer je on već uračunat u cenu.
Mana ovog pristupa je što na NAS uređaj ne možete instalirati poslovne aplikacije. I to je velika mana iz našeg iskustva.
Vratimo se na server u kompaniji. Često u malim firmama jedan server služi i za poslovni program/programe i za razmenu fajlova. Namenski serveri ove poslove odrađuju sa lakoćom, a dodatno, pošto je na njima serverski operativni sistem, omogućavaju centralizovano upravljanje korisničkim nalozima, pravima pristupa, deljenju fajlova i ostalim stvarčicama koje se mogu pojaviti u procesu.
Za jednostavnije varijante servera, naša topla preporuka je HP MicroServer Gen8 koji zadovoljava sve kriterijume mikro servera: malo kućište, mala potrošnja struje, skoro nečujan, a ima 4 mesta za diskove.
Iz naše prakse pokazalo se da ovaj server sa nekim SSD diskom od 120 GB za operativni sistem i 3 obična diska za podatke ostavlja dovoljno prostora i brzine i za deljenje podataka i za opsluživanje poslovne aplikacije. Da se ovaj tekst ne bi pretvorio u prikaz HP Micro Server-a preporučujemo da sami pogledate opise i testove ovog servera kojih je internet pun.
Ono što je posebno interesantno jeste činjenica da su troškovi za ovaj server relativno niski i to sve sa serverom, serverskim Windows operativnim sistemom, SSD diskom za sistem i HDD-ovima za podatke.
Prostom računicom dolazimo do:
Dakle, za nepunih 1.000 evra sa Windows Server 2012 R2 Essentials varijantom dobili biste odličan mikro server za vašu kompaniju.
Što je drastično jeftinije od bilo čega što se može naći na tržištu, čak iako uzmemo u obzir „nabudžene“ desktop računare. Svakako, treba uzeti u obzir da su cene date veoma okvirno i da za detalje treba konsultovati aktuelne cene na tržištu.
Server za nešto preko 1000 evra? Da li je moguće? Click To TweetI pored Cloud trenda i dalje se za lokalne stvari koriste lokalni serveri. To je posebno vidljivo u domenu servera za poslovne aplikacije (bar dok sve one ne postanu cloud, a do tada…). Ovakav jedan mikro server, iz našeg iskustva, zadovoljava sve potrebe male firme, a cenovno je veoma prihvatljiv. Čak, veoma uporediv i sa NAS uređajima, sa važnom napomenom da ipak dobijate pravi pravcati server.
Mi imamo dva ovakva i za prethodne 3 godine nismo imali ni jedan problem, zbog toga smo i hteli da napišemo ovaj tekst, jer smatramo da se u moru raznoraznog hardvera i softvera često previde ovakve korisne varijante koje ipak vrlo elegantno završavaju većinu stvari koje malim firmama trebaju. Povoljna cena, dobre performanse i visok kvalitet.
Ivan Slović je vlasnik i direktor kompanije S-Cube Solution d.o.o.. Po dobijanju diplome inženjera elektrotehnike za računarsku tehniku na Visokoj školi elektrotehnike i računarstva strukovnih studija počeo je rad u IT industriji i tu proveo nekoliko godina stičući vredno iskustvo koje je iskoristio za otvaranje sopstvene kompanije 2005-e godine.